Cuvaj se zurbe,jer ona uvjek dovodi do kajanjanaj koji zuri govori prije nego sto nesto sazna,odgovara prije negoli nesto svati,odluci prije negoli nesto provjeri,kudi prije nego se u nesto uvjeri.
-Nauka je najbolje naslestvo,
-vaspitanost najbolja osobina,
-svjest o Bogu najbolja opomena,
-Robovanje najbolji kapital,
-lijepo djelo najbolji vodic,
-a lijepo ponasanje najbolji drug,
-blagost najbolji pomocnik
SELAM
Neko je upitao imama es-Safija
zasto nosis stap kad ne izgledas slabo?
On odgovori:
"Dame opominje da sam samo
putnik sa dunjaluka na ahiret.
Mudri Lukman je ovako govorio svom sinu:
Sincicu moj,nikada ne bacaj kamenu
bunur iz kojeg si vodu pio!
Zaobilazi zlo pa ce i ono tebe zaobici,
jer zlo je za zlo stvoreno!
Sincicu moj, bolji je vrabac u tvom loncu,
nego vo u tudjem.
Sincicu moj,laze ko kaze da se slo gasi zlim.
Ako istinu govori neka nalozi dvije vatre
pa neka ceka da jedna drugu ugasi.
Sincicu moj,zlo se gasi dobrim,
bas kao sto se vatra gasi vodom.
SELAM!
Beskorisno je pobijati tudje misljenje,
ponekad covjek uspije da pobjedi
nekoga u diskusiji, ali da ga uvjeri-nikada.
Misljenja su kao ekseri sto vise udaramo
po njima to dublje prodiru
(Durmus)
Znaci nesrece dolaze od cetiri stvari:
-OCIJU KOJE NIKADA NISU ZAPLAKALE,
-SRCA KOJE JE OKRUTNO I TVRDO,
-DUGOG LANCA ZELJA KOJI NIKADA NE PRESUSUJE I
-ZUDNJE ZA DUGIM ZIVOTOM.
UCENJE BEZ RASMISLJAN JE BESKORISNO,
ALI RAZMISLJANJE BEZ UCENJA JE OPASNO.
NAJVECA PREPREKA UCENIZIMA VELIKIH UCITELJA
JESTE STO VISE NJIH OBOZAVAJU NEKO SE PRIDRZAVAJU
PRINCIPA KOJIMA IH ONI UCE.
NEJMA SIGURNJEG RECEPTA ZA PROPAST
OD ODLUKE ZASNOVANE NA EMOCIJAMA.
BOGAT SKRTAC STEDI SEBI ZA SAHRANU
COVJEKOVA NAKLONOST PREMA MUSROSTI,
I LJUBAVI PREMA ALLAHU,SPOZNAJI I IBADETU,
JE KAO NAKLONOST GLADNOG COVJEKA PREMA
JELU I ZEDNOG PREMA HLADNOM NAPITKU.
Odnos insana prema Allahu Lukman je
govorio svome sinu:''Sine, moli Allaha i
nadaj se, ali nikada nebudi siguran da ti
se nece desiti ono sto ti nije drago,a boj
Ga se,tako da u tom strahu nikada ne
izgubis nadu u Njegovu milost>>.Sin ga je
na to upitao:''Oce, a kakocu to postici
kad imam samo jedno srce?!Mudri
Lukman mu odgovori:Sincicu moj,
mu'min ima dva srca,Srce kojim se nada
i moli srce kojim se boji>>!Lukman je
rekao i ovo:"Kad se Allahu nesto povjeri i
preda ,on to sacuva,
''PREMA GOSPODARU BUDI PONIZAN KAO
PREMA ONOME KOME NISTA OD TEBE NIJE
POTREBNO,A TEBI OD NJEGA SVE TREBA''
'DJELO OVISI OD UBJEDJENJA,AKO JE SLABO
UBJEDJENJE,SLABO JE I DJELO,,
''KAD TE SEJTAN NAPADNE PREKO SUMNJE I
DILEME,UZVRATI MU UBJEDJENJEM I
SAVJETOM,A KAD TE NAPADNE PREKO
LJENOSTI I DOSADE,UZVRATI MU POMISLJU NA
SMRT I KIJAMET,KAD TE NAGOVARA ILI STRASI,
KAZI MU DAJE DUNJA PROLAZAN,,!
''PRATI DZENNAZE,A OSTAVI SVADBE,JER
DZENNAZE UKAZUJU NA AHIRET,A SVADBE
BUDE NAGONE I STRASTI ZA DUNJALUKOM,,!
''NE DOZVOLI DA HOROZ BUDE PAMETNIJI I
VRIJEDNIJI OD TEBE.ON BUDI U ZORU,
A TI SPAVAS,,!
''JEO SAM GORKE TIKVICE I OKUSIO SABUR,
ALI NEJMA NISTA GOR(CIJ)E OD SIROMASTVA,
AKO OSIROMASIS NE ZALI SE LJUDIMA,JER
CES SE PONIZITI,POZALI SE ALLAHU.ON
IMA!KO JE TO OD NJEGA TRAZIO,A DA MU
NIJE DAO,KO GA JE MOLIO,A DA MU SE
NIJE ODAZVAO,KO MUSE POZALIO,A DA GA
NIJE OSLOBODIO ONOGA STO GA MUCI,,!
''AKO SACUVAS DVIJE STVARI,ZA OSTALO SE
NE BRINI!SACUVAJ DIN ZA VJECNI POVRATAK
I DIRHEM ZA PRIVREMENI O(P)STANAK,,!
''DRUZI SE SA CESTITIM ALLAHOVIM
ROBOVIMA,JER OD NJIH CES UVJEK IMATI
HAJRA,AKO NISTA NA NJIH CE SICI RAHMET,
PACE I TEBE ZAHVATITI,,!
''CUVA SE POGANA DRUSTVA,JER OD NJIH TI
NIKAD HAJRA NEJMA,AKO NISTA MOZE IH
POGODITI KAZNA,PA I TEBE ZAKACITI,,!
''DRUSTVO BIRAJ PO ONOME U CEMU IH ZATEKNES,
AKO IH NAJDES DA SPOMINJU ALLAHA,
SJEDI S NJIMA I NE MICI,,!
1.Prodji se prekomjerne priče, steći ćeš mudrost.
2.Nemoj se kačiti sa ljudima, jer ti još ne znaš kakvu ti zamku može postaviti blaga osoba, niti kako te može iznenaditi pokvarenjak.
3.Najteži ljudi su onaj što mnogo priča i sebičnjak u nazivanju selama.
4.Neka ti smirenost prestiže brzinu!
5.Drži se onoga što ti je od koristi, a mani se priče svijeta.
6.Čuvaj glavu i ono što pamti, i stomak s onim što je unutra.
7.Izbaci pohlepu iz svog srca odvezao si svoje noge.
8.Propao je ko je prodao vječno za prolazno.
9.Ako hoćeš da ubjediš muškarca u nešto – pridji mu razumu, a ako hoćeš da ubjediš ženu u nešto – pridji joj srcu.
10.Kada se lopovi posvadjaju – pronadje se ukradeno.
11.Kada se popravi ponašanje nekog čovjeka – mnogi se žele pitati s njim, a malo ima neprijatelja; teške stvari mu postaju lahke, a osora srca prema njemu postaju blaga. (Maverdi)
12.Ako čuješ nekog čovjeka kako ti pripisuje dobro koje nisi učinio, onda nemoj biti siguran da ti neće pripisat i zlo koje nisi učinio.
13.Kada te napadne priča pomogni se šutnjom.
14.Svoje potrebe namiruj ćutnjom.
15.Puno činite dobra djela, zbog toga što puno griješite!
16.Najbliži su vatri oni koji se lahko pale!
17.Popravi prvo sam sebe, pa će ti se ljudi popraviti.
18.Ispuštanje prilike je neprilika.
19.Isplati radnika prije nego mu se osuši znoj na rukama.
20.Pomogni svog brata pa makar i glasom.
21.Najbolja spoznaja je kada čovjek spozna sam sebe; najbolje znanje je kada čovjek ne prelazi ono što zna; najbolja ljudskost je kada čovjek ne mijenja vodu svoga lica; najbolje djelo je pomoći unesrećenog.
22.Najbolji čovjek je onaj koji je ponizan – a ugledan je, koji je skroman – a imućan je, koji je pravedan – a ima vlast u svojim rukama. (Abdul-Melik b. Mervan.)
23.Primite opravdanje onome ko se pravda.
24.Najveća je mahana da drugome mahanišeš ono što je tvoja mahana.
25.Skrivajte vaša dobra djela isto kao što skrivate i vaša loša djela.
26.Dijete je svjetiljka kuće bez svijetla.
27.Lijepe vijesti hode, dok loše vijesti trče.
28.Priznati istinu je lijepo svojstvo.
29.Sigurnost i bezbjednost jednog mjesta potiču od tebe.
30.Dani su stranice zato pazite šta po njima pišete.
31.Iman-vjerovanje se dijeli na dvoje: na ono koje te čuva od ulaska u vatru, i na ono koje te čuva od vječnog boravka u vatri.
32.Vedrost lica je osnov medjuljudskih odnosa.
33.Oholit se nad robovima je niskost.
34.Potreba za dobrim prijateljem je kao potreba za vodom.
35.Zavist ne nestaje osim smrću zavidnika ili propadanjem onoga na čemu se zavidilo!
36.Istina je najoštrija sablja.
37.Blagost je sredina izmedju srdžbe i slabosti.
38.Ahmakluk je kad izgubiš ono što jedan pametni ima.
39.Dunjaluk je zatvor za vjernika, a džennet za nevjernika.
40.Pretvaranje je obilježje licemjera.
41.Srećan je onaj ko se pouči drugim.
42.Nesrećan je onaj kojim se poučavaju drugi.
43.Zlo ja lahko; dobro je zahtijevno.
44.Prsa su riznice tajni, usne su brava, dok je jezik ključ – stoga neka svako od vas dobro čuva ključ riznica tajni svojih. (Omer b. Abdul-Aziz.)
45. Prijatelj kojeg si stekao poklonima – isto tako će ti ga neko drugi steći poklonima.
46.Razuman je onaj koji se udaljio od harama.
47.Učena osoba je ona koja svijet poziva dobru svojim primjerom.
48.Opomena prije kazne.
49.Pravda je temelj vladavine.
50.Pravda je najjača vojska.
51.Razum je ono što ti osvjetljava put.
52.Ugovor je ono čega se moraš držati – ne bitno bio sklopljen s muslimanom ili nemuslimanom.
53.Oči vide sve osim same sebe.
54.Srdžba – početak joj je ludilo, a kraj kajanje.
55.Kasapina ne može zastrašiti mnogo ovaca.
56.Kalem je ambasador znanja, poslanik ideje i prevodioc razmišljanja.
57.Zavidnik nema mira
58. Lijepa riječ je sadaka.
59.Ko je umoran – legnuće na kamen da se odmori, dok se ljenčuga ne može odmoriti ni na perjanom jastuku.
60.Čovjek je onakav kakvim se drži.
61.Čovjek je na vjeri svoga druga, stoga pazite s kim se družite.
62.Čovjeka traži ispod njegova jezika.
63.Čojstvo je drugo ime za lijepo ponašanje.
64.Ljudi su rudna bogatstva.
65.Nasihat je poput lijeka – što gorčiji to bolji.
66.Obaveza je lakša od peruške, a teža od brda.
67.Samoća je bolja od pokvarena druga.
68.Dvije stvari se ne odvajaju od laži: velika obećanja i velika opravdavanja.
69.I dobar konj ponekada posrne.
70.Grijesi utiču na to da čovjek, pored Allaha, zaboravi sam sebe.
71.Ako se nasladjuješ grijehom, znaj da slast prolazi, a da grijeh ostaje.
72.Da bi ružu ubrao, moraš ruku zavuči u trnje.
73.Allah ti je dao svjetlo, stoga ga ne gasi grijehom.
74.Prvi glas kojeg raspoznaješ je majčin glas.
75.Ipak je iz male sjemenke izniklo onoliko drvo!
76.Najpreči oprosta su oni koji su bivali u stanju da kažnjavaju pa su opraštali.
77.Čuvaj se suze jetima, i dove mazluma.
78.Vrata dobročinstva su svima otvorena.
79.Spajaj rodbinsku vezu pa makar i selamom.
80.Jaje danas je bolje od kokoške sjutra.
81.Prodji se onoga što te se ne tiče – bićeš zadovoljan.
82.S trojicom se ne smije pričati otvoreno: s vladarom-zulumćarom, s bolesnom osobom i sa ženom.
83.Ako očuvaš cvijet – imaćeš plod.
84.Ne kupi pčela sa svakog mjesta med.
85.Kontriraj strastima svojim – uspjećeš.
86.Drži se onoga što vidiš, a batali se onoga što čuješ.
87.Drži se od dunjaluka onoga što ti je dato, i okreni se od onoga što ti nije dato.
88.Sredina je nešto najbolje.
89.Čuvanje jezika je najbolje svojstvo.
90.Najbolji govor je kratak, lijep, sažet i zanimljiv.
91.Najbolji ljudi su oni koji su dobročinitelji, i oni koji tačno mjere.
92.Savladat svoju dušu je najbolja borba.
93.Minuta sabra će ti donijeti godine mira.
94.Strah od Allaha je glava mudrosti.
95.Post oka je oborit pogled od harama, i zatvorit ga pred činjenjem razvrata i grijeha.
96.Rana od jezika je dublja od rane koplja.
97.Prema ljudima se ophodi onako kako bi volio da se oni ophode prema tebi.
98.Posrnuće noge je zdravije od posrnuća jezika.
99.Začudit se je onome ko pere noge svoje, a ne pere srce svoje!
100.Razum žene je u ljepoti, dok je ljepota muškarca u razumu.
. 1. Neznalica se poznaje po tome što je umišljen, što se raspravlja o onome što ga se nikako ne tiče i što drugima zabranjuje nešto a sam ga čini!
2. Spominjanje Allaha je lijek, dok je spominjanje ljudi bolest!
3.Kada prestane kiša padati odmah zaboravimo na kišobran.
4. Kada prođe srdžba naiđe tuga.
5. Kada lija ostara i vrane joj dlake čupaju.
6. Razum se poznaje po mudrosti dok se srce poznaje po hrabrosti.
7. U prirodi je svakog čovjeka da voli svoj vatan.
8. Potreba za saburom je veća od bilo koje potrebe.
9. Sadaka odvraća od zla, otklanja iskušenja, guši grijeh, čuva imetak i priskrbljava opskrbu.
10. Ljudi dolaze do izražaja onda kada se mijenjaju situacije.
11. U ljepoti morala je prostranost opskrbe.
12. Sve ima svoj jezik – jezik vremena je stih.
13. Žurba – govoriš prije nego saznaš, odgovaraš prije nego razumiješ i donosiš odluke prije nego razmisliš.
14. Tijelo odmara onda kada se malo jede, duša odmara onda kada se malo griješi, srce odmara onda kada se malo briži dok jezik odmara onda kada se malo zbori.
15. Daleko li je ono što je već prošlo, a blizu li je ono što tek treba doći!
16. Udjeljujte međusobno poklone – voljećete se!
17. Nije fekih/pametna osoba ona koja na belaj/iskušenje ne gleda kao na ni'imet/blagodat, i koja na uživanje ne gleda kao na musibet/nesreću!
18. Čovjek ostaje bez opskrbe zbog grijeha kojeg čini!
19. Srce ahmaka/glupana, je u njegovim ustima, dok je jezik razumnog u njegovom srcu!
20. Govori hajr – obogatićeš, ustegni se od šera – spasićeš se.
21. Malo istine odagnava mnogo neistine.
22. Svežite ni'imete šukrom/zahvalom.
23. Sabur je na lijep način se nositi s iskušenjima.
24. Ljudi su ranije bili plodovi bez trnja, a danas su ljudi trnje bez plodova.
25. Sve veze propadaju osim one koja je uspostavljena u ime Allaha i zbog Allaha.
26. Sve ljude možeš kupiti osim baba i majke.
27. Svega što ima više cijena mu slabi, izuzev lijepog ponašanja – što ga ima više cijena mu veća.
28. Jedi ono što se sviđa tebi, a oblači ono što se sviđa ljudima.
29. Bolje ti je da ti prijatelj jednu mudru riječ da nego li pare, zbog toga što te pare mogu oholim učiniti, dok će te mudrost pravom putu uputiti.
30. Svako misli da je njegov ptić soko'.
31. Koliko li je postača pokvarilo svoj post svojim pokvarenim jezikom ili lošim mislima. Nije cilj posta samo ogladniti i ožedniti, već je cilj posta odgojiti se i poboljšati!
32. Istražuj svoje mahane isto onako kako ti ih tvoj neprijatelj istražuje.
33. Budi izdržljiv onda kada neugodnosti nastupe!
34. Nema biranja onda kada se u nuždi.
35. Nemoj se družiti niti s ahmakom niti s griješnikom; ahmak će te poniziti sa svake strane, dok će ti griješnik uljepšavat svoj grijeh, a željeće da postaneš poput njega!
36. Nemoj prodavati hejbet šutnje za jeftinu priču.
37. Nemoj ostavljati prvog prijatelja, jer drugi neće imati u tebe povjerenja.
38. Nemoj bacati kamen u bunar iz kojeg piješ!
39. Bogat si sve dok si prav.
40. Konsultuj se samo s onima koji se Allaha boje!
41. Ne traži ono što ne zaslužuješ!
42. Ne buni se u pitanjima koji te se ne tiču.
43. Ne radi ono što ti ne koristi!
44. Ne daji vuku ovce na čuvanje!
45. Ne budi puno sladak – kako te ljudi ne bi odmah pojeli, niti puno gorak – kako te ne bi odmah ispljunuli!
46. Nemoj se igrati s uglednim čovjekom – kako se ne bi on poigrao s tobom, a niti sa starijom osobom – kako ti ne bi napakostio!
47. Ne gledaj u to koliko je mali grijeh kojeg si počinio, već gledaj u to kako je velik Onaj prema kome si se ogriješio!
48. Nema hajra u slasti za kojom dolazi muka i kajanje!
49. Lažov se ne uzima u obzir.
50. Nema malog grijeha s ustrajavanjem a niti velikog grijeha s istigfarom.
51. Nema ponosa onaj ko ga traži samo za sebe
52. Nema djela onaj ko nema dobrog nijjeta.
53. Onaj koji jede a zahvalan je poput je onoga koji posti i sabura.
54. Svaki mudžtehid ima nagradu.
55. Sreća je kada si čist i bistar umom i srcem, i čist i zdrav tjelom i srcem.
56. Noć i dan rade na tebi stoga radi i ti na njima!
57. Nije veličina u tome da savladaš jakog, već je veličina u tome da imaš insafa prema slabijem od sebe!
58. Nije pametno to da stičeš dunjaluk a da upropastiš sebe!
59. Nije hrabrost u tome da prihvataš ona mišljenja koja ti se sviđaju i koja ti odgovaraju, već je hrabrost u tome da podneseš i drugačije mišljenje.
60. Bezobrazna osoba se ne može zasramiti!
61. Blagost se poznaje tek pri srdžbi.
62. Ne plaši se orao od pilećeg vriska!
63. Najskuplje što možeš kupiti imetkom tvojim jeste tvoj obraz.
64. Nagrada za dobro je dobro.
65. Nije propao onaj koji se konsultovao.
66. Uvjek sam pio ali se nisam napio, a kada sam spoznao Allaha dž.š., napojen sam pa makar i ne pio!
67. Nema veće kazne za jednog čovjeka od tvrdoće srca.
68. Ne živi onaj ko živi u strahu!
69. Nije umro onaj ko je umro hrabro!
70. Ogledalo posljedica je u rukama pametnih.
71. Ko se čuva Allaha – Allah će ga sačuvat!
72. Ko bude pobožan u mladosti steći će mudrost u starosti!
73. Kome je omogućena tevba – nije mu uskraćen kabul.
74. Kome je omogućena zahvala – nije mu uskraćena povišica.
75. Dobročinstvo prema roditeljima je faktor sreće.
76. Ko umisli da je put dugačak – oslabiće u hodu.
77. Najveće dobročinstvo je oprostiti onda kada se u mogućnosti kazniti.
78. Onaj kome su neznalice drugovi i sam je neznalica!
79. Iz sjemenke raste drvo.
80. Poštovanija je ona osoba koja se manje smije.
81. Više je u ibadetu ona osoba koja manje jede.
82. Mudrija je ona osoba koja manje zbori.
83. Skrušenija je ona osoba koja obara pogled.
84. Ko se poduči Kur'anu poraste mu cijena.
85. Ko djeli – vodi!
86. Čuvaj jezik – spasićeš se i na dunjaluku i na ahiretu.
87. Ko se Allaha dž.š., boji – Allah dž.š., će sve ostale njim zaplašiti, a ko se Allaha dž.š., ne boji – Allah dž.š., će učiniti da se od svega boji!
88. Najbolji odabir je druženje s dobrima (suhbetul-ahjar).
89. Ko opričava i širi neki grijeh poput onoga je koji ga čini.
90. Ko napada one koji su manji od njega pada mu ugled.
91. Ko spozna Allaha dž.š., on ga i zavoli, a ko spozna dunjaluk – od njega se odbije!
92. Propale osobe su one koje postupaju u skladu sa sumnjama a ostavljaju ubjeđenje!
93. Ko nas vara nije od nas.
94. Ko zbori ono što ne treba – slušaće ono što ne treba!
95. Kome stid oslabi i društvo mu oslabi.
96. Ko ne sabura na iskušenjima taj nije razi/zadovoljan „kada i kadrom“!
97. Ako ti riječi nisu mudrost onda su ti glupost.
98. Ako već nisi podučio dijete nekom poslu – onda si ga naučio da krade!
99. Ko sebe precijeni ljudi će ga preopteretiti!
100. Ko se srami od ljudi a ne srami se sam od sebe – sam kod sebe nema nikakvu vrijednost!
"-Cudim se onom koji zna za smrt a smije se,
-Cudim se onom koji zna da je dunjaluk prolazan a ipak mu se priklanja,
-Cudim se onom koji zna da se sve desava sudbinom a ipak se zalosti kada mu nesto ode iz ruke,
-Cudim se onom koji zna da ce polagati racun a koji skuplja mal,
-Cudim se onom koji zna za dzehennemsku vatru a koji cini grijehe,
-Cudim se onom koji zna za Allaha a pominje drugog,
-Cudim se onom koji zna za dzennet a ipak trazi blagostanje na dunjaluku,i onom koji zna za sejtana a ipak se povodi za njim."
Prenosi se od Omera ibnul-Hattaba, r.a., da je rekao:
"Troje predstavlja musibet i zlo: los komsija koji ako ucinis dobro djelo-presuti ga, a ako ucinis lose djelo-razglasi ga, losa zena koja cim se pomolis na vrata doceka te ostrim jezikom i kritikama, a kad si odsutan ne mozes imati povjerenja u nju, i los vladar koji kad ucinis dobro za drzavu ne pohvali te i ne nagradi, a kad napravis prijestup-kazni te ili ubije."
Dvoje ne mogu nikada zajedno: zadovoljstvo i zavist.
Covjece, ne mozes promjeniti rok odredjenja, niti mozes izgubiti svoju nafaku, a i uzeti nafaku drugome! Cemu onda mucno naprezanje i ubijanje duse?!
Ko se borio protiv istine, izgubio je.
Wallahi, nijedan covijek nije dobio ovaj svijet a da nije izgubio dostojanstvo i vjeru.
Ne smij se mnogo jer to umrtvljuje tvoje srce i citavo tijelo!
Dosta je propalih jer su bili zavarani time sto se prema njima dobrodusno bilo.
Ko sebe pred svijetom kudi – hvali se; a lose je to sto cini.
Vjernik se ne zabavlja pa da bude nemaran. On stalno razmislja pa je zato tuzno zabrinut.
Rekao je Selman el-Farisi, radijallahu anhu: „Trojica me nasmiju, a trojica rasplacu.
Nasmije me - onaj koji je ispunjen nadom u dunjaluk, a smrt mu za petama,
-onaj ko je zaboravio na smrt, a Melek smrti njega nece zaboraviti, i
-onaj koji se smije punim ustima, a ne zna da li je Allah srdit ili zadovoljan njime.
A rasplacu me: - nedostatak ljubavi prema Muhammedu, sallallahu alejhi ve selleme, i njegovim ashabima,
-strahote smrtnih muka i
-stajanje pred Gospodarem svijetova, a ne znam da li cu zavrsiti u Dzehennemu ili u Dzennetu.
-------------------------------------------------
Rekao je Abdurrahman ibn Ebi-Lejla: "Zapamtio sam u ovom mesdzidu 120 ashaba Allahovog poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, i nijednom od njih nije postavljeno pitanje, a da nije pozelio da drugi ashab odgovori na njega. A zatim se stvar preokrenula kada su dosli ljudi koji su se pozivali na znanje i ucenost i koji su zurili da daju odgovor na pitanja zbog kojih bi Omer ra pozvao sve ucesnike Bedra da se posavjetuje s njima oko tih pitanja.
RUMI
Blago njegova duha
RUMI
Blago njegova duha
PRIMJEDBA PREVODITELJICE
Za Rumija, kao i za tolike pjesnike sufijskih nagnuća, jezik nije
raspjevan instrument. Škrt jezik je stav. Ne razlikuje se od stava prema
odjeći kakvu su nosili – soof, neobojena kozja vuna. Jezik je dakle
namjerice sveden na obavijest. Čitatelj treba imati na umu da je sva raskoš
u unutarnjemu vidiku.
UVOD
Džalal Al-Din Rumi rodio se i živio u trinaestomu stoljeću (1207.-73.)
u Perziji, na području koje je danas dio Afganistana. Obitelj mu je izbjegla
iz Korasana pred najezdom Mongola, i naposljetku se nastanila u Konji, u
današnjoj Turskoj, u kraju koji se također naziva Rum – odatle i njegovo
ime, Rumi. Kao sin glasovitoga sufijskog propovjednika i pravnika, Bahe
Walada, od djetinjstva je poučavan i odgajan prema islamskom nasljeđu, a
kasnije je upućen i u nauk sufizma, mističnoga ogranka islama. Po smrti
oca, 1231., Rumi je preuzeo očevu ulogu propovjednika i doktora prava,
slijedeći sufijski put duhovnosti. Međutim, godine 1244., Rumi je susreo
tajanstvenoga lutajućeg derviša, Šams-i-Tabrizija, i, zahvaljujući tom
susretu, njegov je duhovni svijet doživio zamašan preobrat.
Šams se pojavio kao potvrda Rumijeva nadahnuća, da bi ga poveo u
sam zenit mističnoga doživljaja. Dvije su godine bili nerazdvojni, a tada
Šams nekud nestade, te ga više nitko nikada nije vidio. Neki tvrde da je bol
zbog ovoga gubitka nagnala Rumija da ustoliči legendarni bogoštovni ples
– ili vrtokret – među svojim sljedbenicima, kasnije prozvanim vrtokretnim
dervišima. U mnogim svojim pjesmama Rumi kazuje o svojoj ljubavi
prema Šamsu; lik Šamsa stoji kao usporedba za Boga, a bol zbog rastanka
s duhovnim prijateljem predstavlja bol Rumijeva odvajanja od Boga i
njegove čežnje za Bogom. Poslije Šamsova iščeznuća Rumi je napustio
javna propovijedanja, i posvetio se radu sa svojim sufijskim učenicima;
tada je otpočela prava bujica mistične poezije, koja mu je donijela
priznanje kao jednomu od najvećih književnih i duhovnih pojava svih
vremena.
Izbor u ovoj maloj antologiji sačinjen je da bi se pokazala širina, kako
u stilu tako i u stvarima o kojima je riječ u Rumijevu duhovnom
stvaralaštvu; najvećma su uzimane iz velikih Rumijevih pjesmotvora,
Masnavija (ili Mathnawija), i Divan-I Šamsa. Prvo je djelo epska
pripovjedna poema od 25 000 dvostiha, u sroku, a na perzijskomu jeziku,
napisana tijekom posljednjih petnaest godina Rumijeva života. O tomu se
djelu govori kao o "Perzijskomu Kuranu", i ono se širom i daljom smatra
najvećim duhovnim remek-djelom, ikada skladanim; napisano je naširoko
prihvaćenim svakodnevnim jezikom, poučljiva stila. Tumačenja glavnih
tema sufijskoga mističnog života i doktrine prepleću se i preslažu s
mješavinom prosvjetnih priča, slikovitih poslovica, i prispodoba, te čine od
toga djela duhovni udžbenik, koji čitatelja vodi bogoslovnom stazom, a
sufijskim korakom.
Njegovo drugo glavno djelo, Divan, (u prijevodu "zbirka", sadrži
ostatak Rumijevih pjesama, od nekih 35 000 ili više stihova kratke lirske
poezije. Ta zbirka pokriva trideset godina rada, od dolaska Šamsa, sve do
Rumijeve smrti. U usporedbi sa srazmjerno trijeznim Masnavijem,
pojedinačne pjesme u Divanu po prirodi su ekstatičnije, i doimlju se kao
izljevi čuvstvenih ushita, što često oslikavaju opojnost Božje ljubavi, i
govore o najdubljim čežnjama ljudskoga srca. Jedna trećina tih stihova
upućena je Šamsu, a Rumijevo izuzetno dostignuće leži u preobrazbi
čovjekove strasti u zrcalo sjedinjenja s Božanskim.
Nekoliko navoda uzeto je iz Rumijeva proznog djela Fihi ma Fihi. I
ova je knjiga napisana u kasnijim godinama, a temelji se na predavanjima i
razgovorima, koje je Rumi vodio sa svojim učenicima. Poučiteljske naravi,
ona poput Masnavija rabi usporedbe i prispodobe da bi objasnila sufijska
učenja.
Sufijska staza stremi prema duhovnomu savršenstvu kroz
samopreobrazbu, kako bi se stiglo u blizinu Boga, koji je sušto
savršenstvo. Prvenstveni je cilj jednog Sufija nadilaženje ili "poništenje"
male sobosti, ili ega, koji se postavlja kao prepreka ili "koprena" između
ljudskoga srca i Boga, izobličujući naš vidik stvarnosti, i zapretajući našu
sposobnost da sazrijemo do naše pune i prave sobosti, kojom savršeno
odražavamo Božja svojstva. Stoga je (sufijsko) žarište okretanje duše k
Bogu; Bogousredotočenje, nasuprot samousredotočenju; duhovni, a ne
tvarni i prolazni svijet; unutarnja, duhovna promjena umjesto promjene u
vanjskoj stvarnosti svjetovnih položaja i bogatstva.
Napredak na ovoj stazi ovisi o ljubavi Božjoj i o duhovnim bitkama (ili
"svetomu ratu", koji čovjek mora voditi da bi "osvjetlao zrcalo srca", i na
taj način stekao bistrinu pogleda, istinski potrebnoga da bi se ugledalo naše
jastvo i duhovna zbilja. To nam može donijeti svjetovnu patnju, ali vodi
većoj sreći u onostranstvu, dok zastajanje na stazi da bi se užila svakojaka
lagoda i ugoda ovoga svijeta vodi u veliku patnju na onomu svijetu. Rumi
također koristi prispodobu peći da bi predočio proces duhovne preobrazbe,
kojim će se zahrđalo željezo našega srca rastaliti, pročistiti, i uglačati, sve
dotle dok se u njemu ne pokaže jasan odraz Nevidljivoga. Savršeno
odraziti Božji lik srcem, znači sjediniti se s Bogom.
Ova mala antologija ne može učiniti više no ponuditi predokus
Rumijeve mistične vizije. Tko želi saznati više, neka se pozabavi Franklin
Lewisovim izvrsnim i iscrpnim životopisom Rumija, gdje će naći vrlo
opsežno izvješće o pjesnikovu životu, vremenu, i misli. Rumijeva
popularnost nije potamnila s vjekovima – njegovo se djelo danas čita više
nego ikada prije, nadahnjujući čitatelje svih vjera i vjerovanja. U dobu sve
svjetovnijemu i često na mukama, ovaj ponizni sufijski trapljenik nudi
dodir divote, dok otkriva mogućnost božanske ljubavi, vodeći čitatelja duž
staze duhovnoga rasta sa strašću, strpljenjem, i nepopustljivom jasnoćom.
Juliet Mabey
DODIR BOŽANSKOGA
Piju li žedni vodu iz čaše, oni će u njoj vidjeti Boga. Oni, koji su ljubavlju
Božjom nezanijeti, vidjet će u njoj tek svoje lice.
KAD SE U BOGA ZALJUBIŠ
¨Zaljubljeni nikad ne traga, a da za njim ne traga i njegov Ljubljeni. Kad
munja ljubavi prostrijeli ovo srce, zasigurno znaj da je ljubav i u onomu
srcu. Kad u tvojemu srcu narasta ljubav za Boga, nema sumnje da te Bog
ljubi.
¨Naša želja za Bogom razgorijeva se Njegovom ljubavlju: svi putnici svoj
put prevaljuju zahvaljujući sili Njegove privlačnosti. Uzlijeće li prah bez
vjetra? Plovi li lađa bez mora?
¨O srce, ako imalo razlikuješ radost od tuge, bit ćeš razdrto i predvojeno.
Premda je sladak okus onoga za čim žudiš, zar tvoj Ljubljeni ne želi da
budeš bez želja? Oh, u smrti je život onih što vole: nećeš osvojiti srce
Ljubljenoga dok svoje srce ne izgubiš.
¨Netko je upitao: "Što je to ljubav?" Bog je odgovorio: "Saznat ćeš, kad
sebe u meni izgubiš."
¨Kad se od bola ljubavi razbuja tvoja duhovna radost, ruže i ljiljani obuzet
će vrt tvoje duše.
¨Religija Ljubavi nadilazi sve druge religije;onima koji vole, Bog je
jedina vjera, jedina vjeroispovijest.
¨Ti si moje nebo, a ja sam zemlja što se čudi Tvojemu neumornom naviru
iz mojega srca! Ja sam tlo sasušenih usana! Dobrostivo me napoji - to će
ovaj prah pretvoriti u nasade ruža! Kako li zna zemlja što si posijao u
njezinu srcu? Ti si je Sobom prožeo, i Ti znaš njezin teret!
¨Reče voda nečistomu: "Dođi!" Reče nečisti vodi: "Stid je moj prevelik."
Odgovori mu voda: "Kako će se bez mene oprati tvoj stid?
¨Ljubavi za Boga korijen je u našemu znanju o Bogu. Je li neznanje ikada
dovelo do prave ljubavi? Takvo je neznanje uzrok našemu progonstvu, i
priječi nas da Mu se približimo.
¨Svi su kraljevi robovi svojih robova, svi su ljudi spremni umrijeti za
onoga tko za njih umire. Srca zaljubljenih zarobljena su onima, koji su im
srce poklonili. Koga god smatraš zaljubljenim, znaj, on je i ljubljen. I mi,
koji smo Bogom voljeni, moramo postati Božji ljubavnici.
¨Taj glas, iskon svakoga krika i zvuka, zbilja je jedini Glas; sve je ostalo
jeka.
¨Kuća srca, u koju zrake božanskoga sunca ne dopiru, tavna je i
samotinjska, sumorna je i zapuštena, vrata zatvorenih. Ona je poput groba.
Dođi! Ustani iz groba svojega srca!
¨Oh, daj mi žeđu, i ne daj mi vode! Daj mi da se u Tebe zaljubim!
Odagnaj mi san!
¨Bili mi zdravi ili bolesni, nas opija Peharnik i pehar. Obaramo čela,
ponikli pred Njegovom riječju i zakonima, i dragovoljno polažemo život u
Njegove ruke. Sve dok je Prijatelj u našemu srcu, jedina nam je želja
životom Mu svojim služiti.
¨Nisam li ti rekao: "Ne odlazi, jer Ja sam ti prijatelj?" U ovomu priviđenju
ništoće, Ja sam praizvor Života! Čak i ako Me gnjevan napustiš za
narednih stotinu tisuća godina, na kraju ćeš se vratiti, jer Ja sam tvoj
istinski Cilj!
Nisam li ti rekao: "Ne zadovoljavaj se svjetovnim stvarima?" Jer Ja
oblikujem svetište tvojega zadovoljstva! Nisam li ti rekao: "Ja sam More, a
ti si riba?" Ne zamamljuj se obalom, jer Ja sam tvoje Kristalno More!
Nisam li ti rekao: " Ne ulijeći u zamku poput ptice?" Dođi k meni, jer
Ja sam Sila tvojega leta! Nisam li ti rekao: "Oni će te opljačkati i ostaviti te
smrznuta?"
A ja sam Vatra, Toplina, i Žar tvoje želje!
Nisam li ti rekao: "Umrljat će ti karakter, sve do zaborava da sam Ja
Izvor tvoje čistote?"
Nisam li ti rekao: "Ne pitaj kako ravnam tvojim životom?" Jer Ja sam
Tvorac, a nisam ravnatelj.
Ako ti je srce svjetiljka, daj joj da te odvede na tvoj pravi put. A ako si
pobožan, znaj da sam Ja tvoj Bog!"
¨Zaljubljenima u Boga, Bog je izvor svekolike radosti i žalosti. Jedini je
On pravi predmet njihove želje; svaka druga vrst ljubavi pusta je
zaluđenost. Ljubav za Boga onaj je plamen koji, kad gori, spaljuje sve
osim Boga. Ljubav za Boga je mač, koji presijeca sve što nije od Boga.
Vječan je samo Bog, sve će ostalo netragom minuti.
¨Ma što bio predmet tvoje želje, hajde stopi se s onim što voliš, uzmi na se
njegov lik i svojstva. Ako si željan svjetla, budi ga spreman primiti; želiš li
se od Boga udaljiti, produbi svoju samoživost, i otjeraj sebe od Njega. A
ako poželiš izaći iz ove ruševne tamnice, ne okreći glave od Voljenoga;
prigni se poklonstveno, i priđi bliže.
¨Srce Mi postade pero u ruci Voljenoga: noćas bi mogao napisati Z, sutra,
možda, B. On reže i oštri svoje pero kako Mu je volja, da bi pisao rikom i
naskhom; pero kaže: "Gle, Tebi sam poslušno, jer Ti najbolje znaš što
činiti."
¨Ljubavlju gorko postaje slatko; ljubavlju bakar postaje zlato; ljubavlju
talog postaje bistar; ljubavlju bol postaje melem; ljubavlju mrtvo postaje
živo, ljubavlju kralj postaje rob.
¨O Utočište svih onih, koji utočište traže, vodi nas pravim putem! Ne daj
zastraniti nijednomu srcu, kojega si Svojom milošću vodio. Ne rastani nas
od onih, koji su s Tobom sretni i zadovoljni. Nema stvari gorče od rastanka
s Tobom. Bez Tvoje zaštite, sve je zbrka i rasap. Svijet tvari siše nam
duhovnu snagu. Naša tijela svlače odjeću duha s naše duše. Bez Tvoje
pomoći, kako spasiti dušu? Nesjedinjena sa svojim Ljubljenim, duša je
zauvijek u čemeru izgubljena. Ako ne pripustiš dušu u Svoju blizinu, ona,
iako živa, može se smatrati mrtvom! Prigovoriš li Svojim robovima, tako i
valja, Gospode. A kažeš li da su sunce i mjesec nečisti, i uspravni čempres
nazoveš li pognutim, nebesa nad nama proglasiš li vrijednima prezira, a
mora i rudnike praznima, Ti govoriš istinu, jer Ti si izvor svekolikoga
savršenstva, i jedino je u Tebe moć da usavršiš nesavršeno. Svet si Ti i
netaknut nepostojanjem; onima koji ne postoje Ti daruješ postojanje, i
život im daješ!
KAD BOGA TRAŽIŠ
¨Zatisni to svoje uho, željno niske čulnosti, jet ti poput pamuka gluši
savjest, i brtvi tvoje unutarnje uho. Budi bez uha, bez osjeta, bez misli, i
oslušni glas Boga, koji te zove da se vratiš. Naš govor i pokret vanjski je
put, naš je nutarnji put iznad nebosklona. Tijelo putuje svojom prašnom
stazom; duh, poput Isusa, morem korača.
¨Svakog slijepog putnika, lancima okovana, Bog dovlači k Sebi, radilo se
o pravednom ili o rđi. Svi se putnici dolaženju opiru, osim onih, koji znaju
tajne božanskoga čina. Zapovijed "Dođi protiv svoje volje", upućena je
slijepomu dolazniku; "dođi od svoje volje", rečeno je čovjeku, istinom
othranjenu. Dok onaj prvi, poput dojenčeta, voli dojilju zbog njezina
mlijeka, drugi joj je srce poklonio, Njoj, velom zastrtoj. "Dojenče" ne zna
ljepotu Dojilje: ono želi tek Njezino mlijeko. Istinskomu Njezinu ljubitelju
nije ni do čega, osim do njegove vlastite jednosmjerne odanosti Njoj. Bez
obzira ljubi li tragatelj Boga zbog onoga što Bog nije, kako bi neprekidno
uživao u Njegovu blagu, ili ljubi Boga zbog Njega samoga, i ni zbog čega
drugoga izvanjskoga, kako ga ono ne bi od Boga odvojilo – u oba slučaja
potraga kreće iz istoga Izvora: iz srca, kojega ote taj božanski Otmičar.
¨Znaj da je vanjski oblik prolazan, a da je neprolazan svijet istinske zbilje.
Dokle ćeš igru ljubavi igrati s oblikom vrča? Okani se vrča, i kreni u
potragu za vodom!
7
¨Sunčeva je zraka pala na zid; zid je zablistao posuđenim sjajem. O
ludove, zašto poklanjaš srce pregršti zemlje? Traži Izvor koji vječito sja.
¨Bog ti je u srce posadio želju da Ga tražiš. Ne obaziri se na svoje
slabosti, već se posveti traganju. Svaki je tragatelj vrijedan takvoga
traganja. Potrudi se, još se jače napregni, da bi ti duša umakla iz tamnice
puste tvari.
¨Bio ti hitar ili spor, na kraju ćeš naći ono što tražiš. Uvijek se svim
srcem predaj svojemu traganju. Makar bio pognut, makar hramao, ne
odustani od potrage, već mili cestom ususret Njemu.
¨Kad se svjetiljka pripali na plamenu svijeće, svatko tko vidi svjetiljku,
zacijelo vidi i svijeću. Gledaj svjetlo Božije u svjetiljkama svetaca, ili Mu
gledaj svjetlo u svijećama onih, koji odoše prije nas.
¨Svaki prorok i svaki svetac ima svoj put, ali svi putevi vode k Bogu. Svi
su putevi doista jedan jedini put.
¨Postoji slavna rijeka, tok vode života. Dođi, o lakoumni, a žedni čovječe!
Zahvati vode, kako bi se vrt tvojega duha napojio. Ako ne znaš vidjeti
vodu života, neka te učitelji vjerski odvedu do njezine obale. Tada slijepo
uroni vrčem u vodu, pa kad oteža, znat ćeš da ga je voda rijeke napunila.
Vrijeme prolazi, i silne vode promiču, odlaze. Pij, da se ne bi u prah
rastočio zbog svoje neutažene žeđe!
¨Proroci i vjeroučitelji nalik su na putokazne znake, namijenjene onim
duhovnim putnicima, koji se izgubiše u pustinji. No onima, koji su se s
Bogom sjedinili, ne treba ništa izim njihova nutarnjeg oka, i božanske
svjetiljke vjere; njima nisu potrebni putokazi, pa čak ni cesta kojom bi
putovali. Takvi ljudi postaju tada znakovi drugima.
¨Dok oblak ne proplače, kako da vrt procvjeta? Dok čedo ne zaplače,
kako da mlijeko poteče? Novorođenče zna da će plačem dozvati dojilju.
Ali Dojilja svih dojilja podojit će te samo kad se krikom oglasiš.
¨Odraz koji bacaju dobri prijatelji potreban je sve dotle, dok ti ne
postaneš, a bez pomoći ikakva odraznika, vodonoša morske vode. Znaj da
je odraz u početku puko oponašanje. Ali ako se nastavi, preobraća se u
izravni uvid istine. Sve dok ne postane uvid, ne odvajaj se od prijatelja koji
te vode – ne rastani se od školjke, sve dok kišna kap ne postane biser.
¨Ako je u tebe kamen kušač, ti sam biraj svoj put; ako pak nije, idi i
pokloni svoju odanost onomu, u koga je moć razbira. Ili imaš kamen kušač
unutar duše, ili ne znajući puta, moraš naći vodiča.
8
¨
Nastavice se ako Bogda!
Ako glupost preživi, možemo reći da je preglupa i da umre.
Ako hoćeš da se obogatiš idi među siromahe.?!
Ako ja odem, tko će ostati; a ako ja ostanem, tko će otići?
Ako jedna želja nije zadovoljena to je dovoljan razlog da duša tuguje.
Ako kažeš neku tajnu svom prijatelju, vodi računa da i on ima svog prijatelja.
Ako me i ne voliš, nije važno, ja ionako mogu voljeti za dvoje.
Ako ne znaš udarati, ne pokazuj zube.
Ako neka žena kupuje košulju, onda je zaljubljena. Kad je pegla onda je udata. Ako pri tome pjeva, onda je i prvo i drugo.
Ako nekoga mrzAko glupost preživi, možemo reći da je preglupa i da umre.
Ako hoćeš da se obogatiš idi među siromahe.?!
Ako ja odem, tko će ostati; a ako ja ostanem, tko će otići?
Ako jedna želja nije zadovoljena to je dovoljan razlog da duša tuguje.
Ako kažeš neku tajnu svom prijatelju, vodi računa da i on ima svog prijatelja.
Ako me i ne voliš, nije važno, ja ionako mogu voljeti za dvoje.
Ako ne znaš udarati, ne pokazuj zube.
Ako neka žena kupuje košulju, onda je zaljubljena. Kad je pegla onda je udata. Ako pri tome pjeva, onda je i prvo i drugo.
Ako nekoga mrzi mnogo ljudi, to mora da je dobar čovjek.
Ako netko voli jedan cvijet koji postoji samo na jednoj među milionima zvijezda, to je dovoljno da bude sretan kad ih posmatra.
Ako novac doista ne donosi sreću, onda ga vratite.
Ako pri svakoj prijateljskoj usluzi odmah misliš na zahvalnost, onda nisi darovao, već prodao.
Ako se bojiš usamljenosti, ne ženi se.
Ako se svi konopci pokidaju, čovjek više neće moći ni da se objesi.
Ako si čovijek - vodi ljubav, ako si cvijet - budi mimoza.
Ako si poslao devet glupaka da ti nešto kupe, ti si postao deseti.
Ako sjekira ne sječe; naoštriti se može, ali ako te žena neće, ništa ti ne pomaže.
Ako ste ušutkali nekoga niste ga i preobratili.
Ako su sve druge nagrade razgrabljene - uzmi prvu.
Ako ti je slaba pamet, moraš imati zdrava leđa.
Ako ti je žena dobra, druga ti ne treba.
Ako vašom glavom često prolaze pametne misli, to znači da se tamo i ne zadržavaju.
Ako želite uspijeti u društvu, ubijte svoju savjest.
Ako žena nađe ljubavnika, onda su tu moguća dva razloga; ili je sita svog muža ili nije.
Arhitekti svoje greške pokrivaju mramorom, liječnici zemljom, a žene dekolteom.
***B***
Bavim se tuđim stvarima pošto nemam svojih.
Bez žene nema sreće ni nesreće.
Bila i povoljna izdaja, izdajnik je gnjusan.
Bio je toliko ružan da je postajao ljepši kad se nakreveljio.
Biti il' ne biti? Još pitanja?
Biti u zabludi je ljudski, zato su životinje rijetko kada ili nikad u zabludi. Biti velik, znači biti neshvaćen.
Biti zarobljenik, to nije pitanje; radi se samo o tome, da se čovijek nikad ne preda.
Blago onome tko je u mladosti bio mlad.
Bogat škrtac štedi sebi za sahranu.
Bogu se obraćamo kad želimo postići nešto nemoguće. Za nešto moguće dovoljni su nam i ljudi.
Bolje je biti dobro obješen nego loše oženjen.
Bolje je naučiti nepotrebno, nego ništa.
Boriti se za mir znači kao ne pisi svasta-CENZU se za nevinost!
Bračna veza nije zakonito izvinjenje protiv ljubavi.
Brak iz računa je zajednica ljudi koji nikada ne mogu računati jedno na drugo.
Brak je nalik na pečurku, da li je dobra ili otrovna primjetiš tek kad je kasno.
Brak pojednostavnjuje život, a komplicira sadašnjicu.
Budalu ne treba tražiti, sama se javi.
Budućnost je divna, ali je današnjica sasvim ružna.
***C***
Čačkanje nosa je za neke jedini način da udju u sebe.
Čak i mrtvački pokrov nije ukrašen na strani okrenutoj umrlom.
Čak i u najvećoj pustoši naći će se prijatelj koji će već reći neprijatne stvari.
Čast se ne može oduzeti, ona se može samo izgubiti.
Čekaš, čekaš, pa dočeka još nešto gore.
Čestitog čovjeka poštuju čak i oni koji to nisu. Cijeni riječi. Svaka od njih može biti tvoja posljednja.
Čini se da će pisci uskoro biti klasificirani kao automobili - po godini proizvodnje.
Čitajući nadgrobne spomenike, shvaćamo da treba umrjeti ako želimo da se o nama dobro govori.
Čitanje kvari vid, dobro vide samo nepismeni.
Čitav sam život bio sebično biće u praksi premda nikad u principu.
Čitava tajna da produžujemo život sastoji se u tome da ga ne skraćujemo.
Cjenim onoga tko živi da bi učio. Niče
Čovjek ima mnogo manje no što vjeruje da ima i može mnogo manje no što vjeruje da može.
Čovjek ima samo ono što daje.
Čovjek je jedina greška prirode.
Čovjek je rođen da radi, da trpi i da se bori; ko tako ne čini, mora propasti.
Čovjek koji je genije, a to ne zna, vjerovatno i nije.
Čovjek koji ne mijenja svoje stavove nije ljudsko biće nego - spomenik.
Čovjek koji ne pravi greške obično ne radi nista.
Čovjek koji se raduje naći će u glazbi radost, a tužan tugu.
Čovjek putuje po svijetu da bi našao što treba i vraća se kući da to nadje.
Čovjek samo kad filozofira ne laže, jer kad filozofira on izmišlja.
Čovjek se probija dok je mlad. Kasnije pazi da se mladi ne probijaju.
Čovjek se rađa bez zuba, kose, iluzije; tako isto i umire.
Čovjek uvijek treba biti zaljubljen, to je razlog zbog kojega se ne smije ženiti.
Čovjeka duša uvijek više boli nego kosti.
Čovjeka primaju u društvo prema odjeći koju nosi, a ispraćaju ga prema duhu koji je pokazao.
Čovjekomrsci su pošteni; zato i jesu čovjekomrsci.
Čovjekov život se može podijeliti u tri razdoblja: "Moj tata je jači od tvog tate", "Ali tata, ne shvaćaš ti to", "Moj tata je uvijek govorio...".
Čudno je kako je malo potrebno da budemo sretni, i još čudnije: kako često nam baš to malo nedostaje!
Čudno je to kako nula, stavljena na kraju, povećava vrijednost.
Čudno je to: na putovanjima viđam djecu koja me podsjećaju na moje mališane i viđam lijepe žene zbog kojih zaboravljam na svoju ženu.
Čuvaj me Bože, prijatelja, jer se od neprijatelja čuvam sam.
Čuvaj se bjesa strpljiva čovjeka.
Čuvajte drveće - na njima su živjeli naši preci.
***D***
Da bi se sačuvala knjiga, potrebne su korice. Isto važi i za žene. Muževi ukoričavaju svoje žene u krzno.
Da biste birali između dva zla, morate isprobati oba.
Da je Juda došao na ideju da sa svojih trideset srebrnjaka priredi apostolima dobru večeru, danas bi bio na mnogo boljem glasu.
Da je Kleopatrin nos bio kraći, sasvim bi drukcije bilo lice svijeta.
Da li je napredak kad ljudožder uzme vilicu?
Da li su i medju rođacima mogući dobrosusjedski odnosi?
Daj više odmora jeziku nego rukama.
Danas sam pacifista, i to miroljubivi... što cete, čovjek se rađa kao palikuća, a umire kao vatrogasac.
Dani godinama postaju sve teži, a moj pogled sve tužniji.
Diplomata je čovjek koji četiri puta razmisli prije nego ništa ne kaže.
Djeca su za sve ljude njihov život.
Djevojka koja žuri na sastanak već je zakasnila.
Dobar čovjek se može postidjeti čak i pred psom.
Dobar je i nož, ali ga grlo ne podnosi.
Dobar muž je onaj kome je žena dobra. I obratno.
Dobra strana braka je u tome što je pristupačan.
Dobro je, samo da ne bude gore.
Dobročinstvo je jedino blago koje se uvećava davanjem.
Dogovor je pao, još samo i mi da padnemo.
Dok se voli, dotle se i prašta.
Doktori imaju jednu veliku prednost; kada naprave grešku, oni je jednostavno pokopaju.
Doktori se neprekidno trude da nam sačuvaju zdravlje, a kuhari da ga upropaste. Ovi drugi kao da su vještiji u svom poslu.
Dole s liftom!
Draž susreta sa prijateljem znatno mi umanjuje osjećanje da ne volim njegovu ženu.
Država, to sam ja. To je početak kraja.
Duhovitost je drskost koja je stekla obrazovanje. Aristotel
Duševni bolesnik nikada ne napada bez razloga. U tome se razlikuje od normalnih ljudi.
Dvije stvari su beskonačne, svemir i ljudska glupost, ali što se svemira tiče nisam posve siguran.
Dvostruko daje tko brzo daje.
Dvostruko je zadovoljstvo prevariti varalicu.
***G***
Gdje se jedna vrata zatvore, druga se otvore.
Genij je jedan posto nadahnuća i devedesetdevet posto znoja.
Glad očiju nema. Narodna poslovica
Glupaci su svi koji tako izgledaju i polovina od onih koji ne izgledaju tako.
Glupan koji je postao svjestan da je glupan nije više glupan.
Gospodari se rađaju među robovima.
Građanski rat. Hura! U ime naroda istrijebit ćemo sami sebe.
Grješiti je ljudski, ali je za potpuni haos potreban kompjuter. Groblja su puna nezamjenjivih ljudi.
***H***
Herojstvo je očajnicki postupak uplašenog čovjeka.
Hoću šutjeti da mi ne kažu da lažem.
Htio sam reći svijetu samo jednu riječ. Kako mi to nije uspjelo, postao sam književnik.
Htjeli bi ste znati jesu li inteligentni muškarci dobri muževi? Ali... inteligentni muževi se uopće ne žene.
***I***
I hrabrost može postati navika kao i strah.
I loš učenik zna danas istine za koje je Arhimed žrtvovao svoj život.
I nula iza broja dobija vrijednost.
I orkan je samo vjetar kojem se žuri.
I sreća se umori kad nekoga dugo nosi na leđima.
I to je nesretan slučaj: kad neko padne pod kotače sreće.
I vrag može citirati Sveto pismo za svoje potrebe.
I zaista, takva je priroda najvećihegoista da su kadri da zapale, ako treba, i tuđu kuću da bi sebi ispekli kajganu.
Idealan šef se poznaje po tome što svoju sekrataricu rjetko vara sa svojom ženom.
Idealna lijepota za žapca je - žaba.
Ima dvije vrste nesreća: nesreće koje se događaju nama i sreće koje snalaze druge.
Ima istina u koje nije dobro vjerovati.
Ima ljudi koji bi sa zadovoljstvom otišli u krevet sa ženom svog prijatelja, ali bi sa gađenjem odbili da puše iz njegove lule.
Ima ljudi koji od svog bogatstva nemaju ništa osim straha da će ga izgubiti.
Ima ljudi koji se više raduju tuđoj nesreći nego svojoj sreći.
Ima ljudi toliko dosadnih da sa njima za pet minuta izgubimo čitav dan.
Ima mnogo ljudi koji čitaju samo zato da ne bi morali misliti.
Ima mnogo žena koje su udovice već sutradan po vjenčanju, jer su im umrli muževi o kojima su maštale.
Ima samo jedan način da se voli 1000 žena; da se od 1000 žena voli samo jedna žena.
Imao sam nekoliko neuspjelih pokušaja, ali mnogo više promašaja.
Incest - igra za cijelu obitelj.
Iskren mir priliči ljudima, a divlji gnjev zvjerima.
Iskustvo je zbir naših razočaranja.
Izdaja prijatelja je prva vježba za izdaju domovine.
Izdajstvo nikad ne uspijeva: zašto? Ako uspije, nitko ga se ne usudi nazvati izdajstvom.
dzoni 11/07/2013 09:45 selam iz suncane i tople grapske..svi su na broju hvala bogu..svako dobro bosno i hercegovino..PS.11.07.2013..18 GODINA OD STRADANJA SREBRENICE..NEKA IM JE VJECNI RAHMET...
dzoni 30/06/2013 07:28 selam iz suncane grapske..danas su dzenaze HURTIC MEHMEDU I MURATOVIC OSMANU poslije ikindije namaza..rahmet im dusi..svako dobro bosno i hercegovino..
dzoni 21/06/2013 10:22 selam iz vrele i suncane grapske..svi su na broju hvala bogu,,svako dobro bosno i hercegovino..
dzoni 13/06/2013 07:24 selam iz oblacne grapske..svi su na broju hvala bogu..svako dobro bosno i hercegovino..
Danas: 0
Juce: 0
Ovaj mjesec: 0
naj koji zuri govori prije nego sto nesto sazna,odgovara prije negoli nesto svati,odluci prije negoli nesto provjeri,kudi prije nego se u nesto uvjeri.
, sadrži
