Institut je osnovan s ciljem promovisanja kulturne baštine, historijske istine, istraživanja, naučno-umjetničke aktivnosti i kulture Bošnjaka i naroda sa kojima Bošnjaci u BiH vijekovima žive. Podružnica Bošnjačkog instituta u Sarajevu otvorena je 1991. godine i djelovala je u toku agresije na BiH.

Adil Zulfikarpašić je od 1992. do 1994. godine boravio pretežno u Cirihu, putujući povremeno u Bosnu kao predsjednik Muslimanske bošnjačke organizacije. Često je poduzimao putovanja u različite zemlje zbog susreta sa političarima i drugim uticajnim ličnostima u potrazi za rješenjem pitanja Bosne.

Pomagao je Bošnjake u izbjeglištvu, promovisao njihovo okupljanje oko Matice Bošnjaka, kojoj je dao na upotrebu prostorije i svu infrastrukturu u Bošnjačkom institutu u Cirihu. Institut je postao mjesto intelektualnih susreta između Bosne i inostranstva.

Dominantna ideja-vodilja svih njegovih aktivnosti bila je - očuvanje Bosne kao jedinstvene, cjelovite zemlje. Godine 1998. Adil Zulfikarpašić je odlučio preseliti Bošnjački institut iz Ciriha u Sarajevo.

Adil Zulfikarpašić je potomak stare bosanske plemičke porodice - bega Čengića. Rodio se u Foči 23. decembra 1921. godine. Za neizmjeran doprinos kulturnom i političkom životu Bosne i Hercegovine, Adil-beg Zulfikarpašić je dobio brojna priznanja i nagrade, među ostalim i Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva 2002. godine.

Na Izbornoj skupštini Akademije nauka i umjetnosti BiH održanoj 13. maja 2002. godine u Sarajevu izabran je za počasnog člana Akademije.